Plamenjača je najštetnije oboljenje krompira, paradajza i plavog patlidžana koje se pojavljuje svake godine i može potpuno da uništi usjev.
Podjednako se javlja na biljkama u plastenicima, staklenicima i na otvorenom polju.
Simptomi ovog oboljenja javlja se na svim dijelovima biljke: stabljici, listu, kao i plodu, a pojavljuju se u periodu od maja do septembra.
Na samom plodu nema znakova ove bolesti, ali zbog gubitka lisne mase plodovi zaostaju u porastu, ostaju kržljavi, deformišu se, gorki su i gube tržišnu vrijednost.
Prvi simptomi se javljaju na lišću starom od 5 do 15 dana u vidu pjegica veličine oko 15mm, a oboljenje se prepoznaje po karakterističnom mozaiku.
Na površini lista pojavljuje se mozaična prošaranst svijetlih i tamnih područja. Kako bolest napreduje svijetle zone se šire, postaju žute i ograničene većim lisnim nervima.
Zaraza se veoma brzo širi, listovi odumiru i može doći do potpunog propadanja biljke. Zaraženi listovi ostaju na peteljci, ne otpadaju.
MJERE ZAŠTITE
Gljivica prezimljava u formi micelijuma na zaraženim krtolama u skladištima, kao i na krtolama zaostalim u polju.
Da bi se simptomi plamenjače pojavili treba da budu ispunjeni slijedeći uslovi:
– da je povećana vlažnost – infekcija se najčešće ostvaruje nakon kiše
– da je oblačno
– da rosa dugo ostaje na biljkama
– da je noćna temperatura 10-12ºC, a dnevna 20-22ºC
Da bismo zaštitili useve od plamenjače, potrebno je da učinimo slijedeće:
– Za sadnju treba izabrati ocijedite parcele koje nisu u sjenci. Tako ćemo izbeći dugo zadržavanje rose na listovima.
– Poštovati plodored. Najbolje je da biljke iz porodice Solanaceae (krompir, paradajz, patlidžan) dođu na isto mesto tek nakon 4-5 godina.
Uništavati samonikle biljke krompira. U jesen uklanjati biljne ostatke jer oni mogu da budu izvor zaraze sledijeće godine.
– Upotreba zdravog i dezinfikovanog semena i krtola.
– Birati sorte koje su prirodno otpornije na ovu gljivicu.
– Obavljati redovne preglede, najbolje u jutarnjim satima, dok je rosa, zato što se tada simptomi najlakše uočavaju.
– Kod setve i sadnje treba se pridržavati optimalnog razmaka. Tako će se biljke brže sušiti posle kiše.
– Malčirati zemljište i prihranjivati biljke biljnim đubrivima – kopriva, preslica, maslačak.
– Nakon svake kiše biljke preventivno možemo tretirati različitim preparatima ili to možemo da uradimo u razmacima 7-15 dana.
Preventivni preparati
Preparat od mlijeka
Prvo se 1 litar mlijeka razrijedi sa 10 litara vode. Ovako pripremljen preparat se mora odmah upotrebiti. Ukoliko se koristi pasterizovano mleko količina vode može se smanjiti do najmanje 5 litara. Umjesto mlijeka mogu se koristiti jogurt ili kefir. 1 litar jogurta se razrijedi sa 10 litara vode. Može se koristiti i surutka.
Preparat od sode bikarbone
U 2 litra vode treba dodati 2 kašike sode bikarbone, nekoliko kapi biljnog ulja i nekoliko kapi tečnog deterdženta.
Preparat od luka
500 g lukovine potopiti u 10 litara vode i sve to treba ostaviti oko 10 dana da fermentiše. Dužina fermentacije zavisi od temperature. Nakon što nestane pjena, rastvor treba procijediti i razrijediti vodom, u odnosu 1:10. Mogu se pripremati i razni drugi preparati kao npr. cimet rastvoren u vodi.
Jedna od mera zaštite je i sadnja biljaka koje su dobri susedi paradajzu i krompiru, odnosno onih biljnih vrsta koje ih štite od bolesti kao što su: bosiljak, ren i kadifica.
Izvor: agroklub